Preventivna zdravstvena skrb: današnje ulaganje za zdravo sutra

Kada nam dijagnosticiraju visoki krvni tlak, uzimamo propisane tablete. Kada krvni nalazi pokažu povišen kolesterol, počinjemo se pridržavati dijete, često ne razmišljajući mnogo o tome što je dovelo do tih dijagnoza. Većina nas ne razmišlja o tome što se moglo učiniti da ih spriječimo.

Kronične bolesti: pratitelj nezdravog načina života

Zemlje diljem svijeta bore se s epidemijom kroničnih bolesti. Iako su stekle mračan naslov vodećih uzroka smrti i invaliditeta u razvijenom svijetu, postoji i dobra strana: mogu se izbjeći ili ublažiti zdravim načinom života, osviještenošću i preventivnim mjerama.

Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da bi se uklanjanjem glavnih čimbenika rizika za kronične bolesti spriječilo najmanje 80 % svih bolesti srca, moždanih udara i slučajeva dijabetesa tipa 2 te više od 40 % slučajeva raka. To je nepobitan dokaz snage prevencije.

Kronične bolesti zemljama uzrokuju nezamislive troškove, i to ne samo zbog izravnog liječenja. Smanjuju kvalitetu života, što dovodi do izostanaka s posla ili čak potpune nesposobnosti za rad, a to često rezultira lošim financijskim stanjem. I bolesni i oni koji ne mogu raditi oslanjaju se na državu za medicinsku i financijsku pomoć.

Prevencija djeluje

Preventivna zdravstvena skrb nije novost. Misao da trebamo spriječiti bolest umjesto liječiti je postoji još od davnina. Grčki liječnik Hipokrat, poznat kao „otac medicine”, poučavao je ljude da bolesti ne uzrokuju bogovi, kako se tada vjerovalo. Otišao je i korak dalje te dao prednost prevenciji pred liječenjem: „Zaštita i unapređenje zdravlja moraju imati prednost čak i pred njegovim vraćanjem kada je narušeno.”

Iako je sudjelovanje u preventivnim programima u Europi relativno visoko, i dalje postoje iznimke. Prema Eurostatu, u većini država članica EU-a većina stanovnika u dobi od 50 do 74 godine nije sudjelovala u probiru na rak debelog crijeva. U 2014. godini 11 % žena u EU-u u dobi od 50 do 69 godina nikada nije obavilo rendgenski pregled dojki, dok 14 % žena u dobi od 20 do 69 godina nikada nije napravilo Papa-test. Statistike za istu godinu pokazuju da gotovo polovici stanovništva EU-a nije bila izmjerena razina kolesterola tijekom prethodne godine. Ti brojevi upućuju na znatan neiskorišten potencijal prevencije.

Preventivna zdravstvena skrb temeljena na genima

Zamislite da kupujete haljinu. Ništa vam ne pristaje – veličina S ima prekratke rukave, a M je preširoka u struku. Rješenje? Dajte je sašiti po mjeri! Zašto vam ta odjednom savršeno pristaje? Zato što je krojačica uzela vaše osobne mjere i primijenila ih pri krojenju, stvorivši odjevni predmet koji nije veličine S ili M, nego veličine „vi”.

Možete li vjerovati da se isti pristup može primijeniti na vašu zdravstvenu skrb? Može, i primjenjuje se.

Jedna od stvari koje su iz temelja promijenile modernu medicinu jest Projekt ljudskog genoma. Prema dr. Leeju Hoodu, suosnivaču Instituta za sistemsku biologiju (ISB), dao nam je „pristup svoj varijabilnosti ljudskog genoma”. Taj je golem pothvat otvorio vrata istraživanjima genetske tehnologije. Područje je brzo napredovalo do razine na kojoj nam danas omogućuje brze i cjenovno pristupačne DNK testove.

Budući da je naš genetski materijal zapravo priručnik s uputama koje svakoga od nas čine jedinstvenim, upute zapisane na tim stranicama mogu se koristiti za procjenu i predviđanje zdravstvenog stanja pojedinca te izradu potpuno personaliziranih preporuka.

Što možete učiniti?

Mnogo je mjera koje možete uključiti u svakodnevni život kako biste iskoristili prednosti preventivne zdravstvene skrbi.

1. Uključite se u inicijative ranog otkrivanja i probira. Na poziv liječnika uključite se u dostupne programe probira na rak debelog crijeva, dojke i vrata maternice. Redovito obavljajte krvne pretrage kako biste provjerili važne krvne pokazatelje povezane s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
2. Upoznajte svoje genetske predispozicije i prilagodite im život. Genetske varijante imaju važnu ulogu u određivanju osjetljivosti na pojedine bolesti, uključujući mnoga kronična stanja. Napravite DNK test.
3. Izbjegavajte četiri zdravstvena čimbenika rizika koja su potpuno pod vašom kontrolom i najviše pridonose nastanku uobičajenih kroničnih bolesti:

• Tjelesna aktivnost. Odgovarajuća tjelesna aktivnost pomaže kontrolirati težinu i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka. Redovita tjelovježba također jača kosti i mišiće te poboljšava mentalno zdravlje i raspoloženje.
• Prehrana. SZO navodi lošu prehranu, koja može dovesti do prekomjerne težine i pretilosti, kao jedan od glavnih čimbenika razvoja kardiovaskularnih bolesti i raka, dvaju vodećih uzroka smrti u Europi.
• Pušenje. Pušenje povećava rizik od razvoja više od 50 ozbiljnih zdravstvenih stanja čije posljedice sežu od dugotrajnog oštećenja zdravlja do smrti. Među njima su moždani i srčani udar, oštećenje krvnih žila i druge kardiovaskularne bolesti, karcinomi pluća, grla, želuca i drugih organa, narušena funkcija pluća poput KOPB-a, astme i upale pluća, impotencija i neplodnost.
• Alkohol. SZO navodi da je unos alkohola u europskoj regiji najviši na svijetu. Štetna uporaba alkohola povezana je s preranom smrću i važan je izbježivi čimbenik rizika za neuropsihijatrijske poremećaje, kardiovaskularne bolesti, cirozu jetre i rak.

Poduzmite te korake i već ćete primjenjivati ono što Europsko društvo za preventivnu medicinu opisuje kao medicinu 21^.stoljeća ili zdravstvenu skrb P4: prediktivnu, preventivnu, personaliziranu i participativnu. Bolje spriječiti nego liječiti!