Stres je neizbježan pratitelj užurbanog suvremenog života. Zato je ključno naučiti prepoznati prekomjeran stres i nositi se s pritiskom kako biste svladali svakodnevne životne izazove!
Ljudi se sa stresom nose na različite načine. Kako se približava rok za članak koji upravo čitate, mogu biti:
- Pod prevelikim stresom i izvan sebe od brige! Ne znam hoću li uspjeti dovršiti ovaj tekst na vrijeme. Zašto pisanje nisam započeo ranije?! Ah, nikad ne naučim. Prestani lajati, Fido, ne mogu se usredotočiti!
- Pun energije i motivacije. Već sam to uspio i uspjet ću ponovno. Dosta zabušavanja, bacimo se na posao!
- Potpuno miran. Sve je u redu. Sve će biti u redu, čak i ako mi je preostao samo sat vremena. Smislit ću nešto ili neku ispriku. Nemam pojma zašto se ljudi toliko brinu.
Situacija je uvijek ista, pa o čemu ovisi moja reakcija? O toleranciji na stres.
U ovom ćemo članku objasniti što znači tolerancija na stres, kako različite razine tolerancije na stres utječu na nas, kakve to veze ima s našim genima i kako njome možemo upravljati.
Ako biste radije preskočili teoriju, upoznajte DNK test koji može otkriti vašu predispoziciju za stres i niz drugih čimbenika koji snažno utječu na vaše zdravlje i dobrobit:
Što je tolerancija na stres i zašto biste trebali poznavati svoju?
Tolerancija na stres količina je stresa koju možete podnijeti bez osjećaja preplavljenosti.
Niža tolerancija na stres znači da vas manje neugodnosti lakše razljute ili frustriraju te da vam je teže ublažiti stres.
Stres je dvosjekli mač. Kao izvor adrenalina može nas motivirati i pomoći nam da se usredotočimo. No može nas i preplaviti te biti štetan.
Ako redovito prelazimo svoju granicu tolerancije na stres, to može dovesti do tjeskobe, napadaja panike, zdravstvenih poteškoća i drugih dugoročnih problema.
Budući da je stres subjektivan, često zanemarujemo određene stresore jer „ovo me stvarno ne bi trebalo toliko opterećivati”. Stres ne ovisi o tome što bi nas „trebalo” ili „ne bi trebalo” uznemiravati – ako vam nešto izaziva stres, trebate se time pozabaviti.
Pogledajmo što se događa kada je netko pod prekomjernim stresom.
Simptomi prekomjernog stresa
Prekomjerni stres stanje je uzrokovano stalnom izloženošću stresu koji prelazi toleranciju pojedinca. Glavni je uzrok način života koji izaziva pretjeran stres, ali kako je stres subjektivan, teško je odrediti univerzalne okidače.
Previše stresa može dovesti i do lošeg donošenja odluka, problema s pamćenjem te nemogućnosti kontrole impulsa i regulacije ponašanja.
No najopasniji aspekt prekomjernog stresa nije jedan određeni simptom. To je njihova kombinacija zbog koje se osjećate preplavljeno i poraženo.
Može dovesti i do zlouporabe sredstava ovisnosti kako biste mogli pratiti način života koji vas je uopće doveo do prekomjernog stresa. To je začarani krug iz kojeg je teško izaći.
Srećom, postoji mnogo različitih načina za upravljanje stresom i tolerancijom na stres. Uskoro ćemo govoriti o njima.
No najprije pogledajmo drugu stranu medalje i provjerimo je li moguće imati previsoku toleranciju na stres.
Je li visoka tolerancija na stres dobra stvar?
Ako ste iz svojeg života uklonili sve stresore, odgovor je da.
No to nije osobito vjerojatno, pa je vjerojatniji uzrok iznimno visoka tolerancija na stres koju ste razvili kao neku vrstu mehanizma suočavanja.
To nije dobro. Važno je da osjećamo potrebu za hitnim rješavanjem kritične situacije, prepoznamo vlastite granice i obratimo pozornost na pritisak koji raste oko nas.
Ako je vaša tolerancija na stres previsoka, vjerojatnije je da ćete:
- Precijeniti svoju sposobnost obavljanja zadataka. Takvi pojedinci brzo mogu postati ključna točka čiji zastoj ugrožava cjelinu i usporavati poslovne procese.
- Prihvatiti stalni pritisak i život u stresu kao normalno stanje.
- Pokazivati manjak empatije prema onima koji doživljavaju stres i ne mogu se nositi s okruženjima pod visokim pritiskom.
- Pomiriti se s određenom razinom nefunkcionalnosti umjesto da riješite temeljne probleme i uklonite stresore.
- Zanemarivati potreban odmor i oporavak, što utječe na vašu učinkovitost.
Ako je vaša tolerancija na stres previsoka, manje je vjerojatno da ćete:
- Zatražiti pomoć jer jednostavno „ne vidite problem”.
- Prepoznati izvor stresa, pa ćete umjesto toga samo ublažavati simptome.
- Promijeniti ponašanje kada netko ukaže na vaše slabosti.
- Preispitati svoju strategiju i taktiku dok težite uspjehu.
Osjećaj stresa znak je da se približavate granicama svojih mogućnosti. Pokazuje vam kada se nešto treba promijeniti. Zanemarivanje tih signala može dovesti do manje učinkovitog rada, izgaranja i brojnih drugih problema.
Što utječe na nisku ili visoku toleranciju na stres?
Okolina zasigurno ima veliku ulogu – sve od posla, prijatelja, obitelji, odgoja i financijske situacije do mnogočega drugog.
Ako ne možete prepoznati glavne stresore u svojem životu, stručnjaci poput psihologa svakako vam mogu pomoći.
Kako geni utječu na vašu sposobnost suočavanja sa stresnim situacijama?
Hoćemo li pod pritiskom napredovati ili se slomiti djelomično određuju naši geni.
Upoznajte gen COMT. On kodira enzim COMT koji razgrađuje kemijske tvari koje se oslobađaju tijekom stresa: dopamin, adrenalin i noradrenalin.
Ovisno o tome koju varijantu gena COMT imate, enzim COMT koji proizvodi može biti vrlo aktivan ili manje aktivan. A to određuje jeste li borac ili osoba sklona brizi.
Kada ste pod stresom, vaše tijelo preplavljuju dopamin i adrenalin.
Vrlo aktivan COMT znači više enzima, odnosno veću vojsku koja razgrađuje hormone i vraća ravnotežu vašem tijelu.
S druge strane, smanjena aktivnost enzima COMT – manje enzima i sporija razgradnja dopamina i adrenalina – znači da hormoni stresa mogu gurnuti vaše tijelo izvan njegovih optimalnih razina.
12 načina upravljanja stresom
Prvi korak u upravljanju stresom jest obratiti pozornost na njegove uzroke, na to kako reagirate i koliko dugo stres traje.
Drugi je korak isprobati nekoliko različitih metoda upravljanja stresom i vidjeti koje vam najbolje odgovaraju. Evo 12 načina koje možete isprobati.
1. Vježba disanja
Istraživanja su pokazala da usmjeravanje pozornosti na disanje ili promjena njegova obrasca mogu znatno pomoći. Tehnike disanja mogu smiriti tijelo i um za samo nekoliko minuta.
Dok je plitko disanje povezano sa stresom, duboko disanje opskrbljuje krv kisikom i razbistruje um.
Isprobajte jednostavnu vježbu u trajanju od 3 do 5 minuta: udobno se smjestite, zatvorite oči i usmjerite pozornost na tijelo i disanje. Neka dah dopre što dublje u trbuh, onoliko koliko vam je ugodno, bez forsiranja. Može pomoći ravnomjerno brojanje od 1 do 5. Zatim, bez zaustavljanja ili zadržavanja daha, nježno izdahnite i ponovno brojite od 1 do 5.
2. Usredotočena svjesnost i meditacija
Usredotočena svjesnost praksa je koja nastoji povećati svijest o trenutku u kojem se nalazite. To je svjesna usmjerenost na „ovdje i sada”.
Prakticiranje usredotočene svjesnosti i meditacije može znatno i pozitivno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje.
3. Dobro uravnotežena prehrana
Prehrana koja se temelji na neprerađenoj hrani, bogata voćem i povrćem te zdravim bjelančevinama i mastima, pridonosi većoj sreći, zadovoljstvu životom, dobrobiti i boljem mentalnom zdravlju.
Kako to izgleda u praksi? Pomislite na mediteransku prehranu: voće, povrće, ekstra djevičansko maslinovo ulje, jogurt i sir, orašaste plodove, cjelovite žitarice, plodove mora i nemasno meso. I ne zaboravite vodu!
Izbjegavajte hranu koja donosi trenutačni užitak, ali dugoročnu štetu, poput slatkiša ili alkohola.
4. Umjeren unos kofeina
Previše kave može pojačati tjeskobu jer kofein može poremetiti san i ubrzati rad srca. Pijenje kave do 6 sati prije odlaska na spavanje može smanjiti ukupno trajanje i kvalitetu noćnog sna.
Umjesto toga isprobajte biljni čaj s umirujućim učinkom, poput kamilice, paprene metvice ili lavande.
5. Dovoljno kvalitetnog sna
Istraživanja su pokazala da su ljudi koji dobro spavaju zadovoljniji životom.
Poremećaji sna mogu dovesti do promjenjivog raspoloženja, tjeskobe, loše regulacije emocija i ponavljajućih negativnih misli.
Za optimalno zdravlje većini odraslih treba oko 7–9 sati sna svake noći. Uspostavljanje rasporeda spavanja i opuštajuće večernje rutine može učiniti čuda.
6. Povežite se s prijateljima i obitelji
Ljudi koji njeguju kvalitetne odnose doživljavaju veću dobrobit, zadovoljstvo i kvalitetu života.
Dobra mreža podrške koju čine kolege, prijatelji i obitelj pomaže vam da se bolje nosite sa stresom, tugovanjem, gubitkom posla ili bolešću.
7. Aktivnosti za ublažavanje stresa
Kada ste pod stresom, pokušajte pronaći zadovoljstvo u jednostavnim stvarima uz koje se osjećate dobro. To mogu biti slikanje, čitanje knjige, druženje s prijateljima ili boravak u prirodi, meditacija ili joga, rad u vrtu ili uređenje doma.
Osobito su posao i slobodne aktivnosti koje uključuju vaše vještine (kuhanje, sviranje instrumenta ili ples) dobar način da uživate i osjetite zadovoljstvo postignutim.
8. Slušanje opuštajuće ili vesele glazbe
Glazba je izvrstan lijek protiv stresa. Slušanje omiljenih pjesama prije stresne situacije utječe na odgovor tijela na stres i pomaže vam da se brže oporavite.
9. Redovita tjelovježba
Tjelovježba smanjuje tjeskobu, depresiju i negativno raspoloženje te povećava osjećaj sreće.
Svakoga dana odvojite vrijeme barem za šetnju. Ona može pomoći u borbi protiv stresa, otpuštanju napetosti i poboljšanju raspoloženja. Što ste aktivniji, primijetit ćete više koristi!
10. Vođenje dnevnika
Poseban dnevnik pruža vam sigurno mjesto za obradu misli i emocija te bilježenje trenutaka kada stres raste. Može vam pomoći bolje razumjeti što uzrokuje stres i osvijetliti stvari koje možete promijeniti.
11. Prihvatite ono što ne možete promijeniti
Nije uvijek moguće promijeniti tešku situaciju. Pokušajte usmjeriti vrijeme i energiju na ono nad čime imate kontrolu, poput svojeg truda i stava, te si tako pomoći da se osjećate bolje.
12. Budite pozitivni
Zahvalnost vas čini sretnijima. Tražite pozitivne stvari u životu i pokušajte biti zahvalni za sitnice, poput duge šetnje sunčanim danom, šalice vruće čokolade, pjenušave kupke ili ponovnog gledanja omiljenog filma.
Možete voditi dnevnik zahvalnosti i tako vježbati usmjeravanje pozornosti na pozitivne stvari u životu.
Saznajte što utječe na vašu mentalnu dobrobit
Ako vas zanimaju vaše genetske predispozicije za funkcioniranje pod pritiskom, sezonske poteškoće s raspoloženjem, suočavanje sa stresom, strah, obrasce spavanja, sportsku izvedbu, razine vitamina i mnogo više, napravite naš DNK test MyLifestyle.
Izvještaj DNK testa MyLifestyle govori vam na što biste trebali obratiti posebnu pozornost i daje korisne preporuke za suočavanje sa stresnim situacijama u skladu s vašim genima!
