Tijekom redovitog liječničkog pregleda liječnik vam kaže: „Imate visok kolesterol!” Što to znači i što biste trebali učiniti?
SZO navodi da je povišen kolesterol prisutan kod 54 % europskog i 48 % američkog stanovništva. Kao važan čimbenik kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u razvijenom svijetu, kolesterol treba shvatiti ozbiljno.
A prvi je korak razumjeti što je i kako djeluje.
Uloga kolesterola u našem tijelu
Kolesterol je lipid, odnosno mast, koju proizvodi jetra, a krv je prenosi ondje gdje je potrebna.
Ima mnogo funkcija, a najvažnije su izgradnja stanične membrane i održavanje zdravih kostiju, zuba i mišića. Nužan je za proizvodnju vitamina D i određenih hormona.
Kada kažemo kolesterol, vjerojatno odmah pomislite na jaja. Istina je da jaja, osobito žumanjak, sadržavaju dosta kolesterola. Dakle, osim kolesterola koji sami proizvodimo, postoji još jedan izvor – hrana. Kolesterol iz prehrane prisutan je samo u namirnicama životinjskog podrijetla.
Kako visoki kolesterol utječe na zdravlje?
Prekomjerne čestice LDL kolesterola u krvi mogu začepiti krvne žile nakupljanjem na njihovim stijenkama. Skupljaju se i stvaraju plakove koji ometaju protok krvi i smanjuju elastičnost arterija. Taj se proces naziva ateroskleroza.
On prisiljava srce da radi snažnije, što ga s vremenom slabi. Ako se dio plaka odvoji i krv ga odnese, može zapeti u manjim žilama i uzrokovati moždani ili srčani udar.
Dobri i loši kolesterol
Budući da se kolesterol ne može sam kretati krvnim žilama, veže se za bjelančevine i stvara bjelančevinsko-masne čestice koje nazivamo lipoproteinima.
Postoje dvije glavne vrste lipoproteina: HDL označava lipoprotein visoke gustoće, LDL označava lipoprotein niske gustoće.
LDL kompleks dostavlja kolesterol stanicama i zato sadržava više kolesterola, a manje bjelančevina. Budući da višak kolesterola ima neugodnu naviku začepljivanja arterija, LDL se smatra lošim kolesterolom.
Lipoprotein visoke gustoće sadržava više bjelančevina nego kolesterola jer mu je uloga odnositi kolesterol iz stanica natrag u jetru, gdje se razgrađuje i uklanja iz tijela. Manje kolesterola znači manju mogućnost njegova nakupljanja na stijenkama krvnih žila, zbog čega je HDL dobri kolesterol.
Što pridonosi visokom kolesterolu?
Briga o kolesterolu ne znači izbaciti jaja iz prehrane. Iznenađujuće, unos zasićenih masti jače utječe na razinu kolesterola nego kolesterol na našem tanjuru. Razlog je to što zasićene masti utječu na način na koji jetra obrađuje kolesterol.
Osim hrane, povišenom kolesterolu pridonose i sljedeći čimbenici:
- pušenje,
- prekomjerna konzumacija alkohola,
- pretilost, osobito povećan opseg struka,
- tjelesna neaktivnost,
- dijabetes tipa 2,
- dob,
- muški spol, južnoazijsko podrijetlo ili visok kolesterol u obitelji.
Kako održavati zdravu razinu kolesterola?
Odgovor je: redovitom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanjem pušenja i prekomjernog pijenja te pravilnom prehranom.
Organizacija Heart UK određene namirnice naziva „borcima protiv kolesterola” jer nam vrlo učinkovito pomažu držati ga pod kontrolom. U takve se namirnice ubrajaju:
- namirnice bogate nezasićenim mastima, poput biljnih ulja, avokada, orašastih plodova, sjemenki i masne ribe,
- voće i povrće,
- zob, ječam i druge cjelovite žitarice.
Umjereno konzumirajte namirnice koje sadržavaju kombinaciju mnogo kolesterola i mnogo zasićenih masti, kao što su:
- mlijeko,
- sir,
- vrhnje,
- maslac,
- masno meso
- i prerađeno meso.
Namirnice s mnogo kolesterola, ali malo zasićenih masti nisu toliko problematične. Među njima su jaja, nemasno meso i plodovi mora.
Genetske predispozicije za visoki kolesterol
Određene genetske varijante povećavaju vjerojatnost više razine lošeg i niže razine dobrog kolesterola. Kako bismo otkrili vaše predispozicije, analiziramo gene FADS, APOA, PPARalfa i mnoge druge, a zatim vam dajemo personalizirane preporuke za prehranu i sport.
Naime, DNK test može biti vaš prvi korak u kontroli kolesterola. U kombinaciji sa zdravom prehranom i načinom života možete ga vrlo brzo staviti pod kontrolu.
