Što čini dobar koncert? Glazbenici, glazba koju izvode ili dirigent koji ih vodi?
Da biste u koncertu doista uživali, mnoštvo sitnica mora se složiti na pravi način: od vještine glazbenika i akustike prostora do vašeg trenutačnog raspoloženja.
Ako ste se ikada divili načinu na koji se pojedini instrumenti, tonovi i ritmovi spajaju u prekrasnu simfoniju, možete razumjeti složenu ravnotežu sila potrebnih za stvaranje takvog remek-djela.
Isto se događa u vama – stalna razmjena informacija između vaših gena i okoliša.
Naslijeđe ili okolina
Sve je počelo pitanjem naslijeđa i okoline, koje ljude zanima još od srednjeg vijeka. Koje urođene ili vanjske sile djeluju kako bi oblikovale svaki dio nas, složenih bioloških strojeva?
Izraz je popularizirao Francis Galton, utemeljitelj eugenike i bihevioralne genetike. Rasprava promatra ljudsko ponašanje kao rezultat gena ili okoline pojedinca.
Potonji pristup nazvan je tabula rasa ili „prazna ploča”. To znači da su ljudi pri rođenju prazne ploče i da se sve naše osobine ponašanja razvijaju isključivo kao rezultat utjecaja okoline.
To je pitanje potaknulo žestoke rasprave i neumornu potragu za znanjem sve dok znanstvenici napokon nisu zaključili: ta se dva čimbenika međusobno ne isključuju. Zapravo djeluju zajedno i, umjesto naslijeđa ili okoline, ljudsko ponašanje određuju naslijeđe i okolina.
Kako je znanost sve dublje istraživala te složene odnose, postalo je jasno da se ti nalazi ne odnose samo na osobine ponašanja.
Način djelovanja
Geni su u osnovi priručnik s uputama za izgradnju čovjeka i njegovo održavanje na životu. To je kod sadržan u jezgri svake stanice vašeg tijela.
Te „genetske upute” proizvode bjelančevine, molekule ključne za naše postojanje. One reguliraju mnoštvo procesa u tijelu, uključujući određivanje naše strukture i funkcije.
Živa bića neraskidivo su povezana sa svojim okolišem. No što je točno okoliš? To je širok pojam koji uključuje svaki čimbenik kojem smo svakodnevno izloženi – i to ne samo izvana.
Kada govorimo o ekspresiji gena, pojam okoliša obuhvaća i naše stanice, u kojima je pohranjen genetski materijal, te tijelo izgrađeno od tih stanica. Zato razlikujemo unutarnji i vanjski okoliš.
Svake sekunde okoliš bombardira naše tijelo informacijama, a ono odgovara. Temperatura padne i naježimo se. Popijemo kavu i dobijemo energiju za dovršavanje zadataka.
Sve su to primjeri utjecaja okoliša na nas.
Međudjelovanje gena i okoliša
Naš genetski materijal, koliko god bio složen i važan, podložan je raznim poremećajima. Dijelovi genetskog koda mogu nedostajati, udvostručiti se, zauzeti pogrešan položaj i slično.
Sve te promjene utječu na ekspresiju gena i, posljedično, bjelančevine koje oni kodiraju. Ponekad promjene nemaju značajne posljedice, ponekad su korisne, a ponekad štetne.
Ako fenotip, odnosno izražena osobina pojedinca, ovisi o određenom okolišnom čimbeniku, to nazivamo međudjelovanjem gena i okoliša. Čimbenik može biti kemijski, biološki, fizički, povezan s ponašanjem ili čak životni događaj.
Razmotrimo Sunce kao okolišni čimbenik koji utječe na rizik od raka kože: osobe svijetle puti, što predstavlja jedan mogući fenotip, imaju mnogo veći rizik od raka kože nego osobe tamne puti, što je drugi fenotip.
Bolesti
Znanstvenici se danas slažu da je većina ljudskih bolesti, uključujući česta kronična stanja poput raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, rezultat složenog međudjelovanja genetskih predispozicija za bolest i okolišnih čimbenika.
Okolišni čimbenici s najjačim utjecajem na razvoj bolesti uključuju kemikalije, prehranu, ponašanje, fizičko okruženje (okolišno i psihološko) te infekcije.
Mnoge od njih možemo prilagoditi ili promijeniti i tako se učinkovito zaštititi.
Vratimo se usporedbi s koncertom: naši su geni poput nota. Sadrže potencijal za odličan koncert, ali note same po sebi ne stvaraju glazbu.
Moraju ih oživjeti glazbenici, mnogi različiti ljudi s različitim vještinama, koje vodi dirigent i pretvara note u glazbu u kojoj uživate.
Kako biste bili sigurni da će vaša simfonija biti odsvirana bez pogrešaka, morate poznavati note. A DNK test otkriva ih kao genetske predispozicije, koje vam daju moć nad aspektima okoliša koje možete promijeniti, koristeći i naslijeđe i okolinu kako biste utrli put prema dugovječnosti!
