Zimski osip i pepeljasta koža mogu biti prilično neugodni. Srećom, oba problema možete spriječiti istodobno te održati kožu glatkom i zdravom. Saznajte kako!
Zima dolazi. A kako temperature padaju, raste vjerojatnost pojave zimskog osipa. Bez liječenja i određenih promjena u načinu života zimski osip može trajati mjesecima. Češanjem osipa koji svrbi koža može popucati i krvariti, što vas čini podložnijima bakterijskim infekcijama, a to ne želite.
Srećom, postoje različiti načini za sprječavanje ili ublažavanje zimskog osipa. Kad smo već kod toga, trebali biste znati da isti savjeti i promjene u načinu života mogu spriječiti i pepeljastu kožu (uz jednu važnu razliku koju ćemo spomenuti kasnije). Oba su problema usko povezana sa suhom kožom, pa možete riješiti dvije neugodne kožne tegobe odjednom!
Izgled vaše kože uvelike je povezan s okolišnim čimbenicima, genetskim čimbenicima i prehranom, pa ćemo o tome govoriti. Najprije ćemo objasniti što su zimski osip i pepeljasta koža te kako genetika na njih utječe, jer smatramo da je korisno znati nešto više o svojoj koži. No ako želite odmah prijeći na preventivne mjere i liječenje, prvi dio možete preskočiti pomoću sadržaja u nastavku.
Pogledajmo kako možete brinuti o svojoj koži.
U ovom člankuŠto je zimski osip, a što pepeljasta koža?
Zimski osip područje je nadražene, suhe kože. Možete li pogoditi zašto se zove zimski osip? Da, obično se razvija zimi, ali može se pojaviti i ujesen ako je vrijeme dovoljno hladno. To je prilično često stanje koje se često ponavlja iz godine u godinu. Javlja se i kod ljudi čija koža ostatak godine izgleda potpuno zdravo.
Zimski osip može uključivati bilo koji od sljedećih simptoma: crvenilo, oticanje, svrbež, ljuskanje, osjetljivost kože, kvržice i/ili mjehuriće. Ponekad zahvaća samo jedno područje tijela (obično noge, ruke ili šake), a ponekad može biti rašireniji i istodobno prisutan na različitim dijelovima tijela.
Pepeljasta koža također je područje suhe kože. Naziva se pepeljastom zbog izgleda koji može imati kod osoba tamnije puti. Međutim, može se pojaviti kod ljudi svih rasa i tonova kože.
Pepeljasta koža obično je hrapava ili neravna na dodir, ima tanke pukotine (osobito na koljenima ili laktovima) i izgleda sivkasto ili pepeljasto. Može se i ljuskati ili guliti. Najčešće se pojavljuje na nešto izloženijim dijelovima tijela – rukama, laktovima, potkoljenicama, koljenima i petama.
Što uzrokuje zimski osip?
Vaša koža ima vanjski sloj, nazvan lipidna barijera, koji sadrži prirodna ulja i odumrle stanice kože. Iako to možda ne zvuči sjajno, taj sloj zapravo štiti vašu kožu i „zadržava” vodu ispod sebe, što pomaže održati kožu hidratiziranom, mekom i glatkom.
Sve što oštećuje ili uklanja taj zaštitni sloj može negativno utjecati na vašu kožu. Hladan zrak, niska vlažnost i vjetrovito vrijeme mogu lako ukloniti taj sloj i izložiti kožu, čime se omogućuje gubitak vlage. Pojačano grijanje u domu također može oslabiti zaštitu kože i isušiti je.
Zato su zimski uvjeti „idealni” za razvoj osipa. Međutim, to nisu jedini uzroci.
Sljedeće također može oslabiti zaštitu kože i povećati vjerojatnost pojave osipa:
- Prečesto pranje agresivnim sapunima ili uporaba agresivnih deterdženata pri pranju odjeće.
- Tuširanje vrućom vodom, jer omekšava kožu i uklanja njezin zaštitni masni sloj.
- Opekline od sunca, jer su sunčeve UV zrake i dalje snažne, a na većim nadmorskim visinama još intenzivnije. Snijeg također reflektira do 80 % UV svjetlosti, pa trebate paziti i zaštititi kožu ako uživate u skijanju, snowboardingu ili drugim planinskim sportovima.
- Bakterijska ili virusna infekcija.
- Alergija na lateks.
- Stres i umor.
Veća je vjerojatnost pojave zimskog osipa i ako ste ranije imali određena kožna stanja. Ironično, zimsko vrijeme može potaknuti neka od tih stanja.
- Dermatitis, koji uzrokuje suha područja kože koja svrbe. Odnosi se na bilo koju upalu kože i može biti posljedica slabe cirkulacije, agresivnih kemikalija, alergena ili infekcije.
- Rozaceja, bakterijska infekcija koja uzrokuje male crvene kvržice i kožni osip.
- Urtikarija na hladnoću, koja uzrokuje otečene kvržice koje svrbe i traju 1 do 2 sata nakon izlaganja hladnoći.
- Psorijaza, koja uzrokuje pogoršanja na koži potaknuta hladnim i suhim vremenom, pušenjem, stresom i određenim infekcijama.
- Ekcem, koji obično uzrokuje crveni osip koji svrbi na pregibima ruku i iza koljena.
- Astma također može povećati vjerojatnost pojave zimskog osipa.
Što uzrokuje pepeljastu kožu?
Pepeljasta koža nastaje zbog dva glavna razloga.
Prvi je jednak kao kod zimskog osipa – zaštitni sloj kože uklanja se, zbog čega koža gubi vlagu i postaje hrapava i ljuskava. Uzroci takve pepeljaste kože jednaki su prethodno navedenima, uključujući zimsko vrijeme.
Drugi razlog nešto je drugačiji. Dok tijelo stvara nove stanice kože, odumrle stanice obično se odbacuju s njezine površine. Nove ih stanice potiskuju. No ponekad se odumrle stanice nakupljaju i stvaraju suhe ljuskice koje se ne uklanjaju pravilno. Te ljuskice tvore barijeru zbog koje koža ne može upijati vlagu i izgleda beživotno. I to je pepeljasta koža.
Imaju li vaši geni ulogu?
Vaši geni mogu utjecati na prirodnu sposobnost hidratacije kože. Primjerice, nepovoljne kopije gena AQP3 mogu smanjiti sposobnost vaše kože da upija vlagu.
Akvaporin-3 (AQP3) bjelančevina je koju kodira gen AQP3, a koja stvara pore u membrani stanica kože kroz koje se voda može brže prenositi u stanicu. AQP3 regulira kretanje molekula vode i glicerola kroz stanične membrane, istodobno sprječavajući prolazak iona i drugih otopljenih tvari. Zato je AQP3 ključan čimbenik regulacije hidratacije naše kože i temeljno je važan za ukupnu hidrataciju kože, njezinu elastičnost, zacjeljivanje rana i biosintezu epidermisa.
Prisutnost nepovoljnih kopija gena AQP3 upućuje na smanjenu prirodnu sposobnost hidratacije vaše kože.
Drugi proces koji može dovesti do suhe kože naziva se glikacija. To je proces u kojem se višak molekula glukoze veže na vlakna kolagena i elastina. Zajedno sa svojim krajnjim produktima (krajnjim produktima glikacije, AGE), glikacija predstavlja jednu od glavnih prijetnji našoj koži. Negativno utječe na njezin strukturni integritet i vodeći je uzrok starenja kože.
Glikirana vlakna kože postaju manje elastična i imaju smanjenu sposobnost samoobnove. To može dovesti do suhoće i opuštenosti kože te uzrokovati nastanak bora.
Naše stanice od AGE-a štiti enzim glioksalaza 1, koji AGE pretvara u manje toksične molekule. Varijanta unutar gena GLO1, koji kodira enzim glioksalazu 1, može smanjiti učinkovitost tog enzima.
Poznavanje vaših genetskih predispozicija može vam pomoći predvidjeti kako će koža reagirati na određene uvjete i poduzeti odgovarajuće preventivne mjere. O tome ćemo nešto više govoriti na kraju članka.
Sada pogledajmo kako možete spriječiti i ublažiti zimski osip i pepeljastu kožu.
Kako spriječiti zimski osip i pepeljastu kožu?
Mnogo toga možete učiniti kako biste spriječili zimski osip i pepeljastu kožu. U oba je slučaja cilj zaštititi kožu te spriječiti njezinu dehidraciju i isušivanje.
Granica između prevencije i liječenja pomalo je nejasna. Kao što ćete vidjeti, određene mjere možete poduzeti kako biste spriječili pojavu zimskog osipa, ali istim se savjetima možete koristiti i za njegovo ublažavanje.
Ovo su neke preventivne mjere i promjene u načinu života koje će vam pomoći spriječiti i zimski osip i pepeljastu kožu:
Koristite se ovlaživačem zraka
Tijekom zime vjerojatno ćete provoditi mnogo vremena kod kuće. Koristite se ovlaživačem zraka kako biste ublažili suhoću zraka koju stvara grijanje. Ovlaživač vraća vlagu u zrak. Dostupni su ovlaživači za cijeli dom, pojedinačnu prostoriju i osobnu uporabu.
Imajte na umu da ovlaživač dodaje vlagu u zrak koji udišete, pa ga održavajte čistim. Mijenjajte vodu svaka 3 dana, po mogućnosti upotrebljavajte destiliranu vodu i redovito čistite uređaj kako biste izbjegli rast bakterija i gljivica.
Smanjite grijanje (noću)
Ako možete, smanjite grijanje tijekom dana. No čak i smanjenje grijanja noću može pomoći koži da se malo oporavi, osobito ako to kombinirate s ovlaživačem zraka na niskoj postavci u spavaćoj sobi.
Izbjegavajte vruće kupke i tuširanje vrućom vodom
Upotrebljavajte toplu ili, još bolje, hladnu vodu. Ako se baš morate kupati u kadi, upotrijebite toplu vodu i dodajte hidratantne proizvode namijenjene upravo kupanju. Primjerice, postoje hidratantni proizvodi sa zobi koji se mogu dodati u kupku. Ograničite kupanje na najviše 15 minuta.
Ako imate zimski osip ili pepeljastu kožu, nakon kupanja ili tuširanja nemojte se trljati ručnikom. Kožu osušite tapkanjem. Tapkanje bolje čuva njezin zaštitni sloj.
Ako se vrlo često tuširate, razmislite o tome da zimi smanjite učestalost jer se općenito ne znojite toliko kao ljeti.
Izbjegavajte agresivne sapune
Birajte hidratantne sapune, sredstva za čišćenje i pranje tijela koja se ne pjene. Izbjegavajte proizvode koji sadrže alkohole, parabene, sintetska bojila ili mirise.
Prirodni sapuni od glicerina, kozjeg mlijeka, shea maslaca ili prirodnih ulja dobar su izbor.
Nemojte zaboraviti izbjegavati agresivne sapune i u deterdžentima za pranje rublja. Birajte deterdžente namijenjene osjetljivoj koži.
Nosite odjeću od prozračnih i prirodnih vlakana
Neka vlakna mogu nadražiti kožu i uzrokovati osip (primjerice najlon, vuna i poliester). Izbjegavajte ih i nosite odjeću od prirodnih, prozračnih materijala poput organskog pamuka i konoplje. Nemojte nositi previše slojeva jer mogu izazvati pregrijavanje, koje dovodi do pogoršanja simptoma.
Pobrinite se da je i posteljina od prozračnih materijala kako se noću ne biste znojili.
Zaštitite kožu na otvorenom
Uvijek nosite rukavice kada izlazite po hladnom vremenu. Nastojte hladnoći i vjetru izložiti što manje kože. Šal može mnogo pomoći.
Kada ste na otvorenom, osobito u planinama, nemojte zaboraviti na opekline od sunca. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca sa SPF-om 30 ili višim.
Pijte mnogo vode
Da, najopćenitiji mogući savjet. 🙂 Međutim, zimi često ne osjećamo žeđ, a održavanje hidratacije doista će pomoći vašoj koži. Pijte barem 8 čaša vode dnevno.
Ublažavanje zimskog osipa i pepeljaste kože
Srećom, ublažavanje zimskog osipa i pepeljaste kože prilično je jednostavno, jeftino i obično ne zahtijeva zdravstvenog stručnjaka. Postoji jedna velika razlika između tretiranja pepeljaste kože i zimskog osipa, koju ćemo spomenuti na kraju ovog poglavlja.
Evo što trebate učiniti kako biste ublažili zimski osip i pepeljastu kožu:
Hidratizirajte kožu i činite to pravilno
Hidratacija može biti preventivna mjera ili način liječenja. Hidratantni proizvodi pomažu zadržati vlagu u koži, no nisu svi jednaki.
Upotrebljavajte kremu za tijelo umjesto losiona tijekom zime jer kreme sadrže snažnije emolijense koji će dulje zadržati vlagu u koži.
Hidratizirajte kožu barem tri puta dnevno. Pobrinite se da vaši proizvodi sadrže sastojke iz jedne od triju skupina koje pomažu potaknuti hidrataciju kože: humektanse, emolijense i okluzive. Jedan od najboljih humektansa hijaluronska je kiselina. Ona zadržava molekule vode na površini kože kako bi ostala hidratizirana.
Možete potražiti i losione ili kreme koje sadrže ceramide ako je lipidna barijera vaše kože narušena nepovoljnim vremenskim uvjetima ili na neki drugi način. Formule s ceramidima oponašaju prirodni sustav hidratacije kože i pomažu obnoviti zaštitni sloj, čime se sprječava daljnji gubitak vode.
Nemojte kupovati proizvode koji sadrže štetne sulfate. Sulfati uklanjaju s vaše kože prirodna ulja, a sada već znate da su ona potrebna za njezinu zaštitu. Izbjegavajte i proizvode koji sadrže agresivne alkohole poput SD alkohola, denaturiranog alkohola ili izopropilnog alkohola. Ti proizvodi također mogu dehidrirati kožu.
Radije birajte prirodne proizvode jer neki od najboljih hranjivih sastojaka dolaze iz namirnica poput jaja i avokada. Potražite kreme koje sadrže čista eterična ulja ili biljne ekstrakte. Takvi biljni sastojci odlični su za pepeljastu kožu. U svoju uobičajenu kremu možete dodati i hidratantne sastojke poput jojobina ulja ili ulja sjemenki šipka.
Vazelin je također dobar izbor, osobito za zimski ekcem. Gust je i djeluje kao barijera koja pomaže zadržati vlagu u koži. Ako vam se ne sviđa ideja uporabe naftnih proizvoda, možete isprobati zamjene za vazelin.
Upotrebljavajte prirodna ulja (ali ne maslinovo)
Neka prirodna ulja sadrže hranjive tvari i minerale koji mogu obnoviti nadraženu kožu, ublažiti upalu i popraviti njezinu lipidnu barijeru. Možete upotrebljavati hidratantni proizvod koji sadrži ta ulja, odabrati koncentrirano ulje za lice ili tijelo koje nanosite odmah nakon tuširanja ili jednostavno upotrijebiti malu količinu visokokvalitetnog ulja kao što biste upotrijebili losion.
- Kokosovo ulje može poboljšati zaštitnu funkciju kože i potaknuti zacjeljivanje.
- Ulje šafranike idealno je za umirivanje nadražene kože jer sadrži velike količine linolne kiseline.
- Ulje avokada sadrži vitamine C, D i E te je zato odlično za njegu suhe ili oštećene kože.
A što je s maslinovim uljem? Iako ima protuupalna svojstva, potiče i gubitak vode iz kože te tako smanjuje njezinu zaštitnu funkciju. Zato bi osobe sa suhom kožom trebale izbjegavati nanošenje maslinova ulja na kožu. Ne brinite, i dalje ga možete upotrebljavati u kuhanju. Kao što ćete vidjeti, to se čak i preporučuje.
Imate mlijeko? Upotrijebite ga.
Mlijeko je zapravo dobar hidratantni sastojak jer sadrži vodu, masti i bjelančevine koje mogu nadoknaditi izgubljene prirodne čimbenike ovlaživanja suhe kože. Umočite čistu krpicu u punomasno mlijeko i njome tapkajte zahvaćeno područje tijela. Ako želite isprobati nešto drugačije, možete dodati mlijeko u toplu (ne vruću!) kupku i ostati u njoj 10 minuta.
Prilagodite prehranu
Prehrana znatno utječe na zdravlje vaše kože. Nedostatak mikronutrijenata dovodi do nedostatka vlage. Konzumiranje više lososa, avokada, papaje, maslinova ulja i orašastih plodova tijekom zimskih mjeseci pomoći će hidratizirati i obnoviti suhu kožu.
Savjet samo za pepeljastu kožu: redovito radite piling
Sjećate se da smo spomenuli kako pepeljasta koža može nastati nakupljanjem odumrlih stanica? Tada piling pomaže. Pokušajte upotrebljavati nježan piling dva do tri puta tjedno kako biste uklonili odumrle stanice sa zahvaćenog područja. Za lice predlažemo dobro formuliran serum za kemijski piling koji sadrži AHA (alfa-hidroksi kiselinu), BHA (beta-hidroksi kiselinu) ili PHA (polihidroksi kiselinu). Ako vaša koža nije jako osjetljiva ili sklona aknama, možete upotrebljavati i mehanički piling, primjerice onaj sa zrncima.
Isto vrijedi i za ostatak tijela – potražite gel za tuširanje koji sadrži AHA/BHA/PHA ili odaberite mehanički piling za tijelo ako nemate osjetljivu kožu.
Piling ne pomaže kod zimskog osipa. Naprotiv, može ga pogoršati. Koža na zahvaćenom području već je izložena, a problem je nedostatak zaštitnog sloja, a ne nakupljanje odumrlih stanica.
Kada zbog zimskog osipa ili pepeljaste kože trebate posjetiti liječnika?
Oba stanja obično nisu dovoljno ozbiljna da bi se smatrala ozbiljnim zdravstvenim problemom. Međutim, ako simptomi ne nestanu nakon što isprobate navedene postupke ili ako zahvaćeno područje postane bolno, trebali biste posjetiti dermatologa ili svojeg liječnika.
Dermatolog će vas pregledati i preporučiti dodatne pretrage, ako su potrebne, kako bi isključio ili potvrdio moguća kožna stanja. Možda ćete obaviti epikutano testiranje na alergije, genetsko testiranje za određena kožna stanja ili biopsiju kože.
Moguće je i znakove nekog drugog stanja zamijeniti za pepeljastu kožu ili zimski osip. Dobro je posjetiti dermatologa ako:
- Osip prati povišena temperatura, grlobolja ili bol u zglobovima.
- Počeli ste uzimati nove lijekove, a kožni osip nije naveden među mogućim nuspojavama.
- Postoje područja otečenosti ili izrazite osjetljivosti na dodir, što može biti znak infekcije.
Prevencija je ključna, a DNK test može pomoći
Najbolji način da izbjegnete kožne probleme poput zimskog osipa i pepeljaste kože jest dobro njegovati kožu i spriječiti njihovu pojavu.
Iako navedeni opći savjeti svakako pomažu, još je bolje točno znati što je vašoj koži potrebno. Uostalom, istraživanja su pokazala da se do 60 % razlika u starenju kože među pojedincima može pripisati genetskim čimbenicima, dok je preostalih 40 % posljedica negenetskih čimbenika poput naglih promjena temperature, dugotrajnog izlaganja sunčevu zračenju, agresivnih sapuna i pothranjenosti.
Ako želite saznati više o genetskim čimbenicima koji utječu na vašu kožu i točno naučiti što učiniti kako biste je održali što zdravijom, pozivamo vas da pogledate MyLifestyle DNK test. Otkrit ćete svoje predispozicije za starenje kože, elastičnost, hidrataciju, osjetljivost, celulit i još mnogo toga.
Ako vam se ovaj članak svidio i želite dobivati više savjeta povezanih s dobrobiti i genetikom, u nastavku se pretplatite na naš bilten.
