Kako nastaju krvni ugrušci i što ih uzrokuje

Sabina Muminović Last updated: 12 November 2026

Svi znamo da krv u našem tijelu ima određene zadaće – jedna od njih je sposobnost stvaranja ugrušaka. Kad god se porežete ili ogrebete, krv stvara ugrušak kako ne biste iskrvarili. Bez sposobnosti zgrušavanja krvi svaka bi manja posjekotina dovela do hitnog medicinskog stanja. No što se događa kada krvni ugrušak nastane ondje gdje ne bi smio?

Ako se krvni ugrušak stvori u venama, prekine protok krvi i time začepi krvnu žilu, može izazvati ozbiljan poremećaj u tijelu. Taj događaj nazivamo venskom tromboembolijom (VTE).

VTE može biti iznimno opasna, a ponekad čak i smrtonosna.

Koje su vrste VTE-a i koji su simptomi?

Poznajemo dvije vrste VTE-a – razlikuju se prema mjestu nastanka u tijelu.

● Prva je duboka venska tromboza (DVT), odnosno pojava krvnog ugruška u venama – obično u nozi, iako može nastati i u ruci. DVT može uzrokovati bol ili osjetljivost ruke ili noge, oticanje, a koža može postati crvena ili topla na dodir.

● Druga, ozbiljnija vrsta VTE-a je plućna embolija (PE). Obično nastaje kada se ugrušak stvoren u venama odvoji i dospije u pluća. Budući da ugrušci blokiraju protok krvi u pluća, plućna embolija može biti opasna po život. Simptomi i znakovi upozorenja uključuju iznenadnu zaduhu, bol u prsima, nelagodu koja se izrazito pogoršava pri dubokom udahu ili kašljanju, omaglicu, ubrzan rad srca i iskašljavanje krvi.

Prevencija je ključna!

Može li VTE biti smrtonosna? Da. No može li se spriječiti? Da!

Ako pripadate nekoj od skupina s povećanim rizikom od razvoja VTE-a, trebali biste poduzeti preventivne mjere i taj rizik održavati što nižim.

Evo kratkog popisa koraka kojima možete započeti kako biste živjeli bez VTE-a:

● Ako ste imali prijelom, tešku ozljedu mišića ili veliki operativni zahvat, pobrinite se da se počnete kretati što je prije moguće. Ako ste operirani, razgovarajte s liječnikom o lijekovima poput antikoagulansa koji sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka.

● Kompresijske čarape također mogu pomoći jer poboljšavaju protok krvi te smanjuju oticanje i bol. Ako putujete ili dugo sjedite, pokušajte ustati i prošetati svakih 2 do 3 sata.

● Pokušajte izvoditi jednostavne vježbe dok sjedite, primjerice podizati i spuštati pete dok prste držite na podu ili stezati i opuštati mišiće nogu. To pomaže povećati protok krvi, može smanjiti rizik od krvnih ugrušaka, a i općenito ćete se osjećati bolje.

Iako sve ove mjere mogu znatno povećati izglede za izbjegavanje krvnih ugrušaka, postoji još nešto na što biste trebali obratiti pozornost – oralni kontraceptivi.

Utječe li uzimanje oralne kontracepcije na rizik od venske tromboembolije?

Povišena razina estrogena, koju često uzrokuju kontracepcijske tablete, može povećati rizik od VTE-a do 4 puta.

Ako imate genetsku predispoziciju za ovu bolest i uzimate oralne kontraceptive, rizik se može povećati čak 35 puta!

Kako mogu znati imam li genetsku predispoziciju za VTE?

GenePlanet je razvio jednostavan, ali pouzdan DNK test koji može pokazati imate li veću vjerojatnost razvoja venske tromboembolije na temelju svojih genetskih predispozicija.

Ovaj se test zove VeniSafe – iz uzorka vaše sline provjerava prisutnost pet genetskih varijanti za koje je znanstveno dokazana povezanost s razvojem VTE-a.

Ako znate imate li genetsku predispoziciju za VTE, možete obratiti pozornost na prethodno navedene preventivne mjere i izbjeći dugotrajan oporavak.