COVID-19: kako prekinuti lanac zaraze

Sabina Muminović Last updated: 12 November 2026

Prošlo je više od godinu dana otkako je COVID-19 prvi put postao tema javnih rasprava. Sada o njemu čujemo nešto baš svakog dana! To može djelovati preplavljujuće i svakodnevno izazivati neugodne osjećaje.

Zato je važno prekinuti taj lanac – ne samo svakodnevnih razgovora o bolestima, nego i lanac zaraze. Tako možete očuvati svoje i tuđe zdravlje, što je ključno, osobito danas.

Saznajte više o karikama lanca, što možete učiniti da ih prekinete i kako vaši geni mogu utjecati na tijek bolesti COVID-19.

U ovom članku

Što je lanac zaraze?
Koje su njegove karike?
Kako možemo prekinuti lanac?
Kakvu ulogu imaju geni?
Saznajte jeste li podložni teškom obliku bolesti COVID-19
 

Što je lanac zaraze?

Lanac zaraze proces je širenja zarazne bolesti s jedne osobe na drugu. Proces se sastoji od šest karika, a prijenos je moguć samo kada su svih šest povezane.

Načelno se model „lanca zaraze” primjenjuje u suzbijanju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (HAI), no koristan je i za razmišljanje o zaustavljanju bolesti COVID-19 izvan zdravstvenih ustanova. Načela sprječavanja i kontrole infekcija usmjerena su na prekidanje karika toga lanca jer se tako može zaustaviti širenje zaraze.

Lanac zaraze

Koje su njegove karike?

Postoji šest karika – i što ih više možete prekinuti, to bolje.

Krenimo:

1. Mikroorganizmi ili klice koji uzrokuju bolest

Prvu kariku lanca, koja se znanstveno naziva uzročnikom, čine patogeni koji uzrokuju bolesti.
Najčešće su to bakterije, virusi, gljivice ili paraziti.

2. Rezervoar

Rezervoar, koji se ponekad naziva izvorom, domaćin je koji patogenu omogućuje život, rast i razmnožavanje.
Domaćin može biti osoba, životinja ili okoliš. Kao što znamo, osoba može imati bolest, a ne pokazivati simptome niti se osjećati bolesno. Takvu osobu nazivamo nositeljem.

3. Put izlaska ili izlazna vrata 

To je put kojim zarazni mikroorganizmi izlaze iz izvora ili ga napuštaju. Primjerice, patogeni koji uzrokuju bolesti dišnog sustava, poput bolesti COVID-19, obično izlaze kroz dišne putove (kašljanjem i kihanjem).

Ostala izlazna vrata uključuju crijevni sustav (rektum), mokraćni sustav, krv i druge tjelesne tekućine.

4. Način prijenosa

Postoje različite podjele načina prijenosa. Pogledat ćemo jednu od njih.

Pripremite se; ova je karika složena!

Budući da se mikroorganizmi ne mogu samostalno kretati, potrebno im je prijenosno sredstvo koje će ih prenijeti do drugih osoba i mjesta. Prekidanje lanca na ovoj karici jedan je od najvažnijih načina zaustavljanja širenja zaraze jer može biti vrlo uspješno.

Mikroorganizmi se prenose četirima glavnim putovima:

• Kontaktom

Postoje dvije vrste kontaktnog prijenosa.

• Izravan kontakt podrazumijeva fizički prijenos uzročnika zaraze iz rezervoara na osjetljivog domaćina. Izravan kontaktni prijenos uključuje stvarni tjelesni kontakt između zaražene i osjetljive osobe (npr. ljubljenje, grljenje ili spolni odnos kod spolno prenosivih virusnih bolesti).

• Neizravan kontakt podrazumijeva kontakt između osobe i kontaminiranog predmeta. Često nastaje kada nečiste ruke kontaminiraju predmet ili okoliš (bilo koju površinu ili komad medicinske opreme). Mikroorganizam ostaje na toj površini, odakle ga može preuzeti sljedeća osoba koja je dodirne.
Konkretni primjeri neizravnog kontakta jesu dodirivanje kvake pa zatim očiju, dodirivanje kolica za kupnju ili tipki u dizalu, rukovanje gotovinom pa zatim dodirivanje lica.

Prilično smo sigurni da ste nešto od toga već učinili – zato je važno uvijek prati ruke!

Ako još sumnjate u učinke pranja ruku, pogledajte brojke.

Edukacija zajednice o pranju ruku:

• smanjuje učestalost bolesti dišnog sustava, poput prehlade i bolesti COVID-19, u općoj populaciji za 16–21 % i
• smanjuje broj osoba koje obole od proljeva za 23–40 %!

Osoba pere ruke

• Kapljični prijenos

Kapljično širenje odnosi se na relativno velike aerosole kratkog dometa koji nastaju kihanjem, kašljanjem, smijanjem ili čak govorom. Kapljično širenje smatra se izravnim prijenosom jer se kapljice koje sadrže mikroorganizme izbacuju u zrak i dospijevaju na drugu osobu. Ulaze kroz ulazna vrata. Ti su mikroorganizmi relativno veliki i putuju samo na kratke udaljenosti (do 6 stopa/2 metra).

Primjeri bolesti koje se kapljičnim putem prenose sa zaraznog bolesnika na osjetljivog domaćina jesu hripavac i infekcija bakterijom meningokokom, koja uzrokuje meningitis.

• Prijenos zrakom

Mikroorganizmi koji putuju zrakom!

Ostaci isparenih kapljica zaražene osobe zadržavaju se u zraku dovoljno dugo da dospiju u dišne putove osjetljivog domaćina. Patogeni mogu putovati samostalno ili vezani uz čestice prašine. Ako se prenose na taj način, mikroorganizmi mogu dugo ostati lebdeći u zraku.
Posljedično, patogeni mogu kontaminirati zrak u prostoriji.

Preostaje još jedan put!

Četvrti put prijenosa mikroorganizama jest zajedničko prijenosno sredstvo.

• Prijenos zajedničkim prijenosnim sredstvom odnosi se na prijenos mikroorganizama putem kontaminiranog izvora – hrane, vode, lijekova, medicinskih uređaja i opreme.

Ta „zajednička prijenosna sredstva” mogu izložiti velik broj ljudi i biti odgovorna za široko rasprostranjen prijenos bolesti.

Kao što vidite, uzročnik zaraze može se iz prirodnog rezervoara prenijeti na osjetljivog domaćina na mnoštvo načina. Nadamo se da vam to pomaže bolje razumjeti putove kojima mikroorganizmi mogu ući u vaše tijelo i izazvati bolest.

5. Ulazna vrata

Peta karika lanca put je kojim mikroorganizmi ulaze u novog domaćina. To se može dogoditi putem:

• udisanja,
• gutanja,
• apsorpcije,
• oštećene kože,
• otvorenih rana,
• dišnih putova,
• unošenja tijekom medicinskih postupaka (kateterima i cjevčicama),
• ili, najčešće, očiju, nosa ili usta (sluznica).

Postoji nekoliko strategija za prekidanje lanca na ovoj karici. Primjerice, mreže za krevet štite osobe koje spavaju od uboda komaraca koji mogu prenijeti malariju. Stomatolog upotrebljava masku i rukavice kako bi se zaštitio od krvi, izlučevina i kapljica pacijenta.

Pitate se zašto vam svi govore da nosite masku?

Peta karika lanca, put ili vrata ulaska, može se prekinuti tim korakom. Ako nosite masku, ne možete udahnuti patogene i uspješno ste prekinuli lanac zaraze. Bravo za vas!

Jeste li znali da učinkovitost maski može iznositi od 0 do 80 posto, ovisno o sastavu materijala, broju slojeva i načinu njihova povezivanja? Maska N95, koja je uglavnom namijenjena zdravstvenim djelatnicima, može filtrirati najmanje 95 % vrlo sitnih čestica!

Višekratne platnene maske za lice svakako su ekološki prihvatljivije od jednokratnih, no svakako odaberite onu koja pruža najbolju zaštitu. Na temelju najnovijih istraživanja CDC preporučuje maske:

• izrađene od gusto tkanih materijala, poput pamuka i mješavina pamuka,
• izrađene od dvaju ili triju slojeva tkanine i
• koje dobro prianjaju preko usta i nosa.

I ne zaboravite ih prati svaki dan!


6. Osjetljivi domaćin

Budući domaćin osoba je koja će sljedeća biti izložena patogenu.

Mikroorganizam se može prenijeti na drugu osobu, ali neće izazvati infekciju ako se njezin imunosni sustav uspije obraniti! Međutim, ta osoba može postati „nositelj” bez simptoma i poslužiti kao sljedeći „način prijenosa” na drugog „osjetljivog domaćina”.

Kada se domaćin zarazi, može postati rezervoar za budući prijenos bolesti. Tada lanac zaraze može početi ispočetka.

Kako možemo prekinuti lanac?

Ako ga prekinete na bilo kojoj karici, lanac će puknuti. Bit će manje zaraza, što je u konačnici naš zajednički cilj. Što više mjera primijenimo, lakše ćemo prekidati karike lanca. Prevencija je najučinkovitija kada primjenjujemo kombinaciju mjera.

Naše preporuke djeluju općenito, ali mogu napraviti razliku.

Prekidanju lanca možete pridonijeti:

• čestim pranjem ruku

Kao što smo spomenuli, temeljito pranje ruku sapunom i vodom jedan je od najboljih načina da spriječite zarazu sebe ili nekoga koga poznajete. Često perite ruke i tako pomozite ukloniti potencijalno štetne mikroorganizme s ruku te zaustaviti širenje zaraze.

• prekrivanjem usta i nosa pri kašljanju i kihanju

Budući da kapljice nastale kašljanjem i kihanjem putuju do 2 metra, ovi jednostavni koraci mogu smanjiti širenje bolesti COVID-19. Pridržavajte se pravila kašljanja i kihanja:

Pri kašljanju ili kihanju prekrijte usta i nos maramicom te je zatim bacite. Ako nemate maramicu, kihnite u lakat umjesto u ruke. Odmah nakon kašljanja ili kihanja operite ruke sapunom i vodom.

Još nekoliko korisnih savjeta:

• ostanite kod kuće kada ste bolesni,
• pridržavajte se pravila standardne i kontaktne izolacije,
• upotrebljavajte osobnu zaštitnu opremu, poput odjeće i maski,
• otvarajte prozore kako biste pustili svjež zrak,
• čistite i dezinficirajte svoje okruženje i često korištene površine, poput radnih ploča, stolova, kvaka, mobilnih telefona, ključeva i novčanika.

Potaknite i druge oko sebe da čine isto!

Ako ste zdravstveni djelatnik, uvijek nosite rukavice i osobnu zaštitnu opremu u okruženju pacijenta te čistite područja visokog rizika kako biste spriječili moguće širenje zaraze.
Čak i ako ne radite u zdravstvu, važno je uzeti u obzir ove mjere zaštite i zaštititi sebe i druge – ne samo od bolesti COVID-19, nego i od drugih bolesti.

Kakvu ulogu imaju geni?

Ako se lanac zaraze dovrši i bolest počne razvijati, vaši će geni sudjelovati u tome kako tijelo reagira na infekciju.

Novija istraživanja utvrdila su genetske varijante povezane s teškim simptomima bolesti COVID-19 nakon zaraze. Na temelju genetskog profila, možemo predvidjeti vjerojatnost teških simptoma bolesti COVID-19.

Mnoge osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 imaju blage do umjerene simptome (ili uopće nemaju simptome).

Možda čak poznajete nekoga tko je bio pozitivan, ali nije imao vidljive simptome! Kao što smo ranije ukratko spomenuli, te osobe nazivamo nositeljima. Ipak, najčešći znakovi bolesti COVID-19 jesu povišena temperatura, suhi kašalj i umor. Ostali uobičajeni simptomi uključuju bolove, grlobolju, gubitak okusa ili mirisa, proljev, glavobolju, konjunktivitis, osip na koži te promjenu boje prstiju na rukama ili nogama.

Ako nemate sreće, možete razviti teže simptome, poput otežanog disanja ili nedostatka zraka, boli ili pritiska u prsima te gubitka govora ili pokretljivosti.

No ovisi li to doista o sreći?

Ne, zapravo ne.

Čimbenici rizika za razvoj teškog oblika bolesti COVID-19 uključuju:

• dob,
• postojeće zdravstvene probleme (kardiovaskularne bolesti, kronične plućne bolesti, bolest srpastih stanica, dijabetes, rak, pretilost ili kroničnu bubrežnu bolest),
• trudnoću,
• pušenje,
• status primatelja transplantata,
• ili primanje imunosupresivne terapije.

I vaše gene!

Istraživanja su pokazala da je težak oblik bolesti COVID-19 povezan s dvama ključnim biološkim mehanizmima:

• urođenom antivirusnom obranom, koja je ključna u ranim fazama bolesti (i uključuje gene IFNAR2 i OAS1);
• upalnim oštećenjem pluća (koje uključuje gene DPP9 i TYK2), ključnim u kasnijim fazama bolesti COVID-19 opasnima za život.

Kako ćete preboljeti COVID-19, o čemu to ovisi i kako možete utjecati na ishod jedna je od velikih zagonetki pandemije. Naša analiza može vam pomoći utvrditi podložnost razvoju teških simptoma bolesti COVID-19.

Ako je vaš imunosni sustav dovoljno snažan, može se uspješnije boriti protiv infekcije!

Zdrav način života ključan je za učinkovit imunosni sustav. Pokušajte u dan uključiti redovitu tjelovježbu, jesti svježe i uravnotežene obroke te održavati zdravu tjelesnu težinu. Više o jačanju imunosnog sustava zdravim navikama saznajte ovdje.

Saznajte jeste li podložni teškom obliku bolesti COVID-19

Pitate se kako to možemo utvrditi samo jednim testom?

Vaši geni pomažu nam u tome! Nakratko zaronite s nama u svijet genetike.

Određena kombinacija genetskih varijanti (poznata kao haplotip) u području kromosoma 3 obuhvaća skupinu od šest gena – SLC6A20, LZTFL1, CCR9, FYCO1, CXCR6i XCR1.

Tu skupinu gena povezujemo s povećanim rizikom od razvoja teških simptoma bolesti COVID-19 (uključujući respiratorno zatajenje), koji bi mogli zahtijevati hospitalizaciju. Istraživanja su pokazala da je nosi približno 16 % ljudi u Europi i 50 % ljudi u južnoj Aziji.

Međutim, drugi haplotip na kromosomu 12 štiti od teškog oblika bolesti COVID-19!

Mlada žena meditira

Taj segment DNK obuhvaća gene OAS1, OAS2 i OAS3, koji kodiraju proteine što proizvode takozvane „kratkolančane poliadenilate”. Istraživanja su pokazala da se relativni rizik od potrebe za intenzivnom skrbi može smanjiti za približno 22 % po kopiji tog haplotipa! Osim od bolesti COVID-19, štiti i od drugih RNK virusa, poput virusa Zapadnog Nila i hepatitisa C.

Drugi geni, poput DPP9, TYK2, IFNAR2 i gena APOE, također imaju važnu ulogu u vjerojatnosti razvoja teškog oblika simptoma bolesti COVID-19.

Ne brinite; ne morate pamtiti sve te nazive – mi to radimo za vas.

Na temelju vašeg DNK možemo procijeniti vjerojatnost razvoja teškog oblika bolesti COVID-19. Ipak, čak ni povoljan rezultat ne znači da ste imuni na zarazu. Također ne isključuje mogućnost teških simptoma bolesti COVID-19 jer je genetika samo jedan od čimbenika koji utječu na težinu bolesti COVID-19.

Saznajte koliko ste podložni razvoju teških simptoma bolesti COVID-19 na temelju svojih genetskih predispozicija ovdje.

Upoznajte svoj imunosni sustav! Može vam pomoći otkriti genetske predispozicije za krvnu grupu u sustavu ABO, težinu bolesti COVID-19, podložnost infekciji virusom SARS-CoV-2, otpornost na noroviruse i otpornost na malariju (Duffyjev tip). 

  1. Izvorihttps://www.cdc.gov/csels/dsepd/ss1978/lesson1/section10.html
    https://www.atrainceu.com/content/2-understanding-chain-infection
    https://www.firstoption.group/what-s-new/news-posts/the-chain-of-infection
    https://www.accessconted.com/ACE6002-13/c2/index.htm
    https://infectionpreventionandyou.org/protect-your-patients/break-the-chain-of-infection/
    https://www.nfid.org/2016/10/18/help-break-the-chain-of-infection/
    https://www.ausmed.com/cpd/articles/infectious-diseases
    https://munglobal.com.au/resources/knowledge-base/pathogens/what-is-the-chain-of-infection/
    https://www.cdc.gov/handwashing/why-handwashing.html
    https://www.nytimes.com/2020/12/16/health/covid-masks-effectiveness.html
    https://wwwnc.cdc.gov/eid/article/26/10/20-0948_article
    https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/prevent-getting-sick/cloth-face-cover-guidance.html
    https://www.gov.nu.ca/sites/default/files/files/4_%20Modes%20of%20Transmission%20-%20march%205%20-%20low%20res.pdf
    https://www.gov.nu.ca/sites/default/files/files/3_%20%20Chain%20of%20Infection%20-%20march%205%20-%20low%20res.pdf
Share this article on