Zašto su neki ljudi niski, a drugi visoki? Zašto neki imaju plave oči, neki smeđe, a drugi zelene? Zbog gena, zar ne?
Naravno, no na boju očiju ili visinu ne utječe samo jedan gen, nego mnogi. Primjerice, postoje dva glavna gena za boju očiju, ali i najmanje 14 drugih gena koji sudjeluju u određivanju točne boje očiju, dok visinu određuju tisuće genetskih varijanti.
Osobine na koje utječe mnogo gena nazivaju se poligenskim osobinama. Kada se nasljeđuju, govorimo o poligenskom nasljeđivanju.
Nažalost, genetske varijacije ne utječu samo na različite osobine nego i na različite bolesti.
Srećom, naše znanje i tehnologija dovoljno su napredovali da možemo analizirati različite genetske varijante i utvrditi povećava li određena kombinacija rizik od razvoja pojedinih bolesti.
Rezultat je poligenski rezultat rizika, koji ćemo istražiti i objasniti u ovom članku.
Počnimo od osnova.
U ovom članku:Što su genetske varijante?
Svi imamo gotovo istovjetne sekvence DNK. Ono što nas čini jedinstvenima male su razlike u našem DNK koje se nazivaju genetskim varijantama.
Kod našeg DNK sastoji se od 4 kemijska gradivna elementa – A (adenin), T (timin), C (citozin) i G (gvanin). Genetska varijanta pojavljuje se na mjestu u DNK na kojem se taj kod razlikuje među ljudima.
Primjerice, ako osoba br. 1 ima „A” na istom mjestu u kodu DNK na kojem osoba br. 2 ima „T”, to je genetska varijanta.
U genomu pojedinca postoji otprilike 4 do 5 milijuna genetskih varijanti. Nisu sve jedinstvene; neke se pojavljuju i kod drugih ljudi.
Neke varijante povećavaju rizik od razvoja bolesti, dok ga druge mogu smanjiti. Treće uopće ne utječu na rizik od bolesti. Pogledajmo pobliže moguće veze između genetskih varijanti i bolesti.
Poligenske i monogenske bolesti
Kada netko kaže da ima „genetsku bolest”, obično misli na monogensku bolest. Neke se bolesti pojavljuju kod više članova obitelji kroz nekoliko generacija. Među njima su prirođena gluhoća, Duchenneova mišićna distrofija, cistična fibroza, hemofilija, daltonizam i druge.
Monogenske bolesti može uzrokovati jedna patogena genetska varijanta (koja uzrokuje bolest) (odnosno mutacija) u jednom određenom i važnom genu. Ako naslijedite mutaciju, razvit ćete bolest i u većini slučajeva ništa to ne može spriječiti. Okolišni čimbenici obično imaju zanemariv utjecaj.
Patogene varijante rijetke su jer predstavljaju evolucijski nedostatak i često znače da pojedinci zbog bolesti ne mogu voditi normalan život. Međutim, mnoge različite mutacije mogu uzrokovati istu bolest. Poznato je više od 5000 monogenskih bolesti, što znači da zajedno zahvaćaju oko 1 od 100 živorođene djece u svijetu. Odgovorne su za 20 % smrtnosti dojenčadi i 18 % pedijatrijskih hospitalizacija.
Genetsko testiranje široko se primjenjuje u dijagnosticiranju monogenskih bolesti, poput cistične fibroze ili bolesti srpastih stanica, uzrokovanih mutacijama u jednom genu. Ti testovi mogu prepoznati i nezahvaćene nositelje gena povezanih s bolešću, omogućujući im informirane odluke o planiranju obitelji ili, u slučajevima poput Huntingtonove bolesti, planiranje za slučaj da se bolest razvije u budućnosti.
Na svaku bolest u određenoj mjeri utječe naša genetska građa. Međutim, česte bolesti poput hipertenzije, koronarne bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i multiple skleroze samo su djelomično nasljedne. Ta nasljednost proizlazi iz mnogih genetskih varijanti u mnogim genima i stoga je „poligenska”.
Poligenske bolesti razlikuju se od monogenskih na dva glavna načina:
- Pojedinačne genetske varijante koje ih uzrokuju imaju gotovo zanemariv učinak na rizik od bolesti, ali ih ima vrlo mnogo. Neki ljudi imaju više, a neki manje nepovoljnih varijanti, što određuje je li njihov rizik od bolesti donekle povećan ili smanjen u usporedbi s prosječnom osobom. Budući da su te varijante pojedinačno bezopasne, mogu se prenositi s roditelja na djecu kroz generacije i zato su česte.
- Čak ni sve te varijante zajedno ne mogu odrediti sa sigurnošću hoće li netko razviti bolest. Riziku doprinose i okolišni čimbenici, poput prehrane, sna, stresa i pušenja, pa je općenitiji naziv za poligenske bolesti „multifaktorske bolesti”.
Važno je znati da rizik od nekih bolesti određuju i monogenske I poligenske sastavnice. Istaknut primjer jest rak. Gen BRCA1 uzrokuje rak dojke kada je zahvaćen rijetkim patogenim mutacijama. Međutim, samo oko 5 % slučajeva raka dojke uzrokovano je mutacijama u genima BRCA i sličnim genima. Ostali slučajevi posljedica su okolišnih čimbenika i rizika koji nose česte genetske varijante.
Poligenski rezultati rizika (PRS) objedinjuju male učinke pojedinačnih varijanti u jedan parametar. PRS vam govori je li ukupni učinak vaših čestih genetskih varijanti negativan ili pozitivan u usporedbi s prosjekom vaše populacije te u kojoj mjeri.
Prije nego što nastavimo o PRS-u, napravimo još jedan kratak, ali nužan odmak.
Poligenske bolesti i okoliš
Možda imate genetsku predispoziciju za visok rast. No dugotrajan nedostatak hranjivih tvari u djetinjstvu dovest će do toga da ostanete niži unatoč povoljnoj genetskoj podlozi.
Ta međuigra gena i okoliša izražena je i kod poligenskih bolesti. Možda imate genetsku predispoziciju za veći rizik od razvoja određene bolesti. Ipak, vaš ukupni rizik ovisi i o genetskoj građi i o izloženosti okolišnim čimbenicima. Doprinos svakog od njih razlikuje se među bolestima. Primjerice:
PRS ne uzima okolišne čimbenike u obzir, no većina rezultata PRS testova ipak nudi personalizirane preporuke koje će vam pomoći smanjiti rizik od razvoja bolesti na koje utječu i genetika i okoliš.
Razumijevanje poligenskog rezultata rizika (PRS)
Tijekom posljednjeg desetljeća studije povezanosti na razini cijelog genoma (GWAS) otkrile su doprinos naslijeđenih varijanti čestim složenim poremećajima. Koncept poligenskog rezultata rizika (PRS) već je nekoliko godina bio prisutan među istraživačima. Međutim, tek je 2018. pokazano da ti poligenski rezultati imaju potencijal za široku kliničku primjenu. U zdravstvenom istraživanju Inicijative za kardiovaskularne bolesti Instituta Broad u Cambridgeu na temelju genoma prepoznate su osobe s visokim rizikom od pet čestih bolesti.
Kada je tim testirao svoj poligenski prediktor srčanih bolesti na 290.000 sudionika UK Biobanka, utvrdio je da 8 % populacije ima trostruko veći rizik od srčanog udara od uobičajenog. Ti ljudi ne bi znali za povećani rizik bez genetskog testiranja i PRS-a.
PRS je rezultat novih genomskih tehnologija koje istraživačima omogućuju brzo i povoljno sekvenciranje cijelog genoma, pružajući potpun pregled genetske građe pojedinca.
Ogromna količina danas dostupnih genomskih podataka omogućuje istraživačima da izračunaju koje se varijante češće pojavljuju u skupinama ljudi s određenom bolešću. Za jednu bolest može postojati stotine, pa čak i tisuće varijanti.
Istraživači se služe statistikom i suvremenim softverom kako bi procijenili kako skup varijanti pojedinca utječe na njegov rizik od određene bolesti.
Rezultat je poligenski rezultat rizika, odnosno objektivna i lako razumljiva procjena rizika.
PRS vam daje vrijedne informacije koje vam mogu pomoći upravljati tim rizikom i pravodobno poduzeti preventivne mjere. Također se bavi ključnim problemom kroničnih bolesti: njihov se početak često ne primijeti. Ako se otkriju rano, pacijenti mogu očekivati učinkovitije liječenje i bolji ishod.
Prednosti PRS analize
U osnovi, PRS prepoznaje vaše „genetske slabe točke” i pomaže vam da se njima pozabavite.
Rezultati PRS-a mogu vam pomoći:
- Prepoznati bolesti za koje imate povećan rizik.
- Usredotočiti se na bolesti s povećanim rizikom. Poznavanje rizika i onoga što možete učiniti daje vam kontrolu.
- Upravljati povećanim rizicima promjenama životnog stila uz pomoć personaliziranih preporuka.
- Potražiti liječnički savjet i obaviti pretrage probira u mlađoj dobi, ako je potrebno.
PRS uključuje izračune i detaljne informacije koje korisnicima pomažu odrediti trebaju li i kada obaviti pretrage probira za pojedine bolesti. Zbog toga se PRS sve više prepoznaje u kliničkoj medicini te je već uključen u neke algoritme kliničkog odlučivanja za procjenu rizika od raka i stratifikaciju pacijenata.
Analize temeljene na PRS-u možete pronaći u našem DNK testu MyHealth:
Poglavlje Rizik od raka (PRS) bavi se vašim rizikom od razvoja 10 vrsta raka.
Kako izgleda izvještaj o PRS-u?
Kakve informacije i rezultate dobivate PRS analizama? Pogledajmo što uključuje personalizirani izvještaj o PRS-u tvrtke GenePlanet:
1. REZULTATI
Vaši rezultati PRS-a prikazani su kao:
Relativni rizik (RR)
Procjenjuje vaš rizik u usporedbi s prosječnim rizikom u populaciji. RR ovisi samo o vašoj genetici i prepoznaje „slabe točke” i „jake strane” vašeg genoma. To je najpersonaliziraniji dostupan rezultat.
Međutim, vaš stvarni rizik od obolijevanja ovisi i o tome koliko je bolest općenito česta – to uzimaju u obzir dvije mjere apsolutnog rizika.
Petogodišnji apsolutni rizik (5yAR)
Procjenjuje vjerojatnost da ćete razviti bolest tijekom sljedećih pet godina. Dok procjena relativnog rizika omogućuje usporedbu vaše genetske predispozicije s predispozicijom drugih ljudi, 5yAR dodatno uzima u obzir dob, spol i opću učestalost bolesti u vašoj populaciji.
Doživotni apsolutni rizik
Doživotni rizik uzima u obzir iste čimbenike kao petogodišnji apsolutni rizik, ali procjenjuje vjerojatnost razvoja bolesti do 85. godine života.
2. PREPORUKE
Najvažnije je da vam PRS test na temelju rezultata daje personalizirane preporuke za rano otkrivanje i prevenciju.
Rano otkrivanje
Pretrage probira provode se kod zdravih osoba kako bi se bolest otkrila rano (prije pojave simptoma), što omogućuje bolje mogućnosti liječenja i povoljniji ishod bolesti.
Preporučuju se kada postoji razumna vjerojatnost da liječnici mogu otkriti bolest, a to ovisi o prisutnosti genetskih i okolišnih čimbenika rizika (uključujući dob osobe). Metode ranog otkrivanja specifične su za svaku bolest, primjerice kolonoskopija za rak debelog crijeva, mamografija za rak dojke i slično.
Postoji općenito preporučena dob za probir. No ako je vaš petogodišnji apsolutni rizik povećan, može vam koristiti da ga obavite ranije.
Prevencija
Geni određuju samo dio rizika od bolesti, a ostatak ovisi o okolišu. Na svoj rizik možete utjecati promjenom životnog stila prema preporukama koje dobijete u izvještaju.
Iskoristite rezultate PRS-a kako biste vrijeme i trud usmjerili na bolesti za koje imate povećan rizik. Prilagodite životni stil tako da što bolje upravljate relevantnim okolišnim čimbenicima rizika i razmotrite raniji odlazak na pretrage probira.
3. O BOLESTI
Svaku bolest detaljno objašnjavamo kako biste razumjeli gdje se i kako razvija, koje su mogućnosti otkrivanja i liječenja, koji čimbenici na nju utječu i još mnogo toga.
Rezultati DNK testa i personalizirane preporuke uvijek su vam nadohvat ruke – na računalu ili pametnom telefonu putem naše sigurne internetske aplikacije GenePlanet.
Kako upotrebljavati rezultate PRS-a?
Trebali biste razmotriti promjene životnog stila kojima ćete upravljati povećanim rizicima. Ako imate povećan rizik, trebali biste razmotriti i liječnički savjet te pretrage probira u mlađoj dobi. Ako djelujete proaktivno, PRS test potencijalno može imati velik pozitivan učinak.
Ipak, smanjen rizik ne bi vam trebao pružiti lažnu sigurnost. Nažalost, rezultat PRS-a nije konačna procjena rizika, a vaš rizik može biti veći zbog neotkrivenih mutacija.
Zato također ne biste trebali odgađati utvrđene programe probira, čak ni ako vam je rizik smanjen.
Kao što smo rekli, vaši rezultati PRS-a nisu konačno predviđanje rizika. Informaciju o povećanom riziku shvatite kao vrijedan alat koji vam pomaže pravodobno poduzeti preventivne mjere i zaštititi zdravlje u budućnosti.
Imajte na umu da PRS nije dijagnostički alat, ne otkriva bolesti i rezultat nije dijagnoza. Nikada se ne smije upotrebljavati kao zamjena za posjet liječniku.
Koja je razlika između poglavlja Rizik od raka (PRS) testa MyHealth i testa Cancer Screen?
Kao što ste možda primijetili, GenePlanet trenutačno nudi dva testa koja se bave rizikom od raka – MyHealth (poglavlje Rizik od raka (PRS)) i Cancer Screen test.
U čemu je, dakle, razlika? PRS se bavi samo poligenskom sastavnicom bolesti, dok se rijetke patogene mutacije koje uzrokuju rak otkrivaju našim testom Cancer Screen.
Cancer Screen
Cancer Screen može otkriti rijetke mutacije koje drastično povećavaju rizik od raka. Njihovo otkrivanje može snažno utjecati na nečiji život, a medicinske odnosno kliničke intervencije uvijek su indicirane.
Međutim, za veliku većinu ljudi rezultati će jednostavno biti negativni. Rezultat pruža samo izostanak loših vijesti, ali nikakve dodatne informacije o riziku (koliki je stvarni rizik za različite vrste raka i slično).
Test uglavnom traže osobe kojima se i preporučuje, a koje imaju razloga vjerovati da im je rizik povećan zbog prisutnosti bolesti u obitelji (srodnici prvog stupnja, više oboljelih članova s iste strane obitelji) ili zbog drugih razloga. Negativan rezultat testa može donijeti olakšanje.
Rizik od raka (PRS) u testu MyHealth
Budući da PRS ne otkriva rijetke mutacije, čak ni nizak PRS ne može jamčiti nizak rizik od bolesti. Zato se korisnici ne bi trebali oslanjati na nizak rezultat PRS-a za pojedine bolesti kao na jamstvo sigurnosti.
Taj smo problem riješili grupiranjem sličnih bolesti u cjeline – primjerice Rizik od raka (PRS). Ona istodobno analizira rizik od više vrsta raka i ističe one za koje je rizik povećan. To vam pomaže usmjeriti dodatnu pozornost na te bolesti i omogućuje da ublažite povećane rizike primjenom mjera prevencije i ranog otkrivanja.
Količina loših (ili dobrih) vijesti koje možete dobiti rezultatima PRS-a nije usporediva s testom Cancer Screen. Dok Cancer Screen može prepoznati mutaciju koja gotovo sa sigurnošću dovodi do raka, PRS govori samo o povećanim ili smanjenim rizicima.
Iako PRS može pokazati da imate smanjen rizik za određenu vrstu raka, u to ne možete biti sigurni dok ne isključite mogućnost rijetkih patogenih varijanti (koje otkriva Cancer Screen).
Zato se testovi MyHealth (s poglavljem Rizik od raka (PRS)) i Cancer Screen nadopunjuju te se preporučuju oba.
Otkrijte svoj poligenski rezultat rizika
Ovaj je članak predstavio i objasnio neke osnove PRS-a. Znanje je moć, a proaktivnost je ključ boljeg života! Kako biste iskoristili prednosti poligenskog rezultata rizika, nabavite test MyHealth ovdje.
