Dijabetes je jedno od najraširenijih zdravstvenih stanja. Posljednjih se godina dramatično proširio, a 2016. postao je čak sedmi vodeći uzrok smrti. Znate li jeste li u riziku?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, suočavamo se s globalnom epidemijom dijabetesa. Broj oboljelih naglo je porastao sa 108 milijuna 1980. na nevjerojatnih 422 milijuna 2014. godine. Dijabetes je važan uzrok sljepoće, zatajenja bubrega i kardiovaskularnih bolesti.
Mnogi među nama imaju bliske srodnike s tom bolešću, zbog čega se brinu za vlastito zdravlje. Pogledajmo što je uzrokuje i što možete učiniti da se zaštitite.
Što je dijabetes?
Dijabetes je metabolički poremećaj kod kojeg tijelo proizvodi vrlo malo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, odnosno ne reagira na njega odgovarajuće. Inzulin je odgovoran za smanjenje količine šećera (glukoze) u krvi nakon svakog obroka.
Postoje tri različita tipa dijabetesa:
- Dijabetes tipa 1 kronično je stanje u kojem gušterača proizvodi malo inzulina ili ga uopće ne proizvodi. Bolesnici ga moraju redovito nadoknađivati.
- Tip 2 dijabetesa najčešći je i posljedica je nezdravog načina života. Gušterača i dalje proizvodi inzulin, ali ili ne u dovoljnoj količini ili je tijelo postalo otporno na njegove učinke. To se naziva inzulinskom rezistencijom. Pretilost je velik čimbenik rizika. Osobe s dijabetesom tipa 2 moraju držati stanje pod kontrolom pravilnom prehranom, upravljanjem tjelesnom težinom i redovitom tjelovježbom.
- Gestacijski dijabetes pogađa približno 2 do 10 % žena tijekom trudnoće. Stanje se obično stabilizira nakon poroda, no žene koje su imale gestacijski dijabetes imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.
Iako je riječ o doživotnom stanju za koje nema lijeka, njegovo se napredovanje može usporiti, a posljedice izbjeći lijekovima, prehranom i tjelesnom aktivnošću.
Vaše najjače oružje jesu znanje, svijest i preventivne mjere. Jedna od njih jest genetsko testiranje, koje vas može upozoriti na važan čimbenik koji doprinosi razvoju dijabetesa.

Osjetljivost na inzulin i vaši geni
Osjetljivost na inzulin opisuje koliko je tijelo osjetljivo na učinke inzulina. Veća osjetljivost znači da vašem tijelu treba manje inzulina za snižavanje razine glukoze u krvi.
Osobama s niskom osjetljivošću na inzulin potrebno ga je više, a tijelo to nadoknađuje povećanom proizvodnjom kako bi šećer u krvi ostao stabilan. No visoka proizvodnja inzulina dovodi do zdravstvenih komplikacija – oštećenja krvnih žila, dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti.
Istraživači su otkrili da nas određeni geni mogu zaštititi od pada osjetljivosti na inzulin. Primjerice, osobe s dvjema zaštitnim varijantama gena PCSK1 imaju 60 posto veću osjetljivost na inzulin od onih s dvjema uobičajenim kopijama.
Kako mogu povećati osjetljivost na inzulin?
Čak i ako nemate sreće i ne nosite zaštitnu varijantu gena PCSK1, i dalje možete mnogo učiniti za očuvanje osjetljivosti tijela na inzulin.
- Držite svoju tjelesnu težinu pod kontrolom.
- Pobrinite se da vaš indeks tjelesne mase bude ispod 25.
- Budite tjelesno aktivni svakoga dana.
- Pobrinite se da obroci uvijek uključuju namirnice bogate vlaknima,
- osobito topljivim vlaknima, jer mogu pomoći povećati osjetljivost na inzulin. Mahunarke, zobena kaša, lanene sjemenke, prokulice i naranče savršen su izbor.
- Ako volite cimet, imamo dobre vijesti: žličica cimeta dnevno u napitku ili hrani pomaže smanjiti i kratkoročne i dugoročne razine šećera u krvi.
Kombinacija zdravog načina života i poznavanja genetskih predispozicija snažan je alat za održavanje glukoze u krvi pod kontrolom i visoke osjetljivosti na inzulin!